Linux | terminalski rad (SSH)

Terminalski rad na našem poslužitelju omogućen vam je ukoliko posjedujete klijentski program koji može komunicirati SSH protokolom (verzija 2). SSH protokol svu vašu komunikaciju s poslužiteljem kriptira i tako smanjuje sigurnosni rizik vaših i naših podataka. Terminalski pristup služi za ručno instaliranje CGI skripti, mijenjanje datoteka (stranica) na samom poslužitelju ili pristup MySQL bazi radi kreiranja novih tablica te sličnih radnji vezanih uz održavanje vaših web-stranica.
Za terminalski pristup, preporučamo vam instalaciju nekoliko Windows programa koji podržavaju SSH protokol:

• SecureCRT možete presnimiti s adrese http://www.vandyke.com/

• TeraTerm s SSH ekstenzijama nalazi se na adresi http://hp.vector.co.jp/authors/VA002416/teraterm.html.

• PUTTY je odličan i besplatan SSH client, možete ga downloadati s adrese http://www.chiark.greenend.org.uk/~sgtatham/putty/

Nakon što ste jedan od dotičnih programa instalirali na svoje računalo, na poslužitelj se možete spojiti prema kratkim uputama:

Protocol izaberite 'SSH2' (obavezno verziju 2)
SSH server - standard
Encryption - 3DES
Hostname - upišite ime poslužitelja koje ste dobili s našim uputama
User name - upišite korisničko ime (username) za spajanje na poslužitelj koje ste dobili s našim uputama
Password - upišite šifru (password) koju ste dobili s gornjim korisničkim imenom

Unix shell

Nakon što se uspješno spojite na poslužitelj, naći ćete se u ljusci Linux operacijskog sustava, donekle sličnoj onoj koju dobijete kada u Windows okružju izaberete "MS-DOS prompt", no naredbe se bitno razlikuju. Evo nekih najčešće korištenih naredbi (komande se pišu BEZ navodnika):

• 'ls' izlistava datoteke u direktoriju, a najviše će informacija pružiti s parametrom '-l', dakle koristite je kao 'ls -l'. Informacije o jednoj datoteci možete dobiti tako da njeno ime napišete u nastavku naredbe, primjerice: 'ls -l index.html' ispisat će samo informacije o datoteci 'index.html'

• 'cd' prebacuje vas natrag u početni direktorij (onaj u kojem se nalazite odmah po spajanju), ili, ako mu kao argument date ime direktorija, prebacuje vas u željeni direktorij, dakle 'cd imedirektorija'. Ukoliko se želite prebaciti direktno u neki direktorij, možete napisati i punu putanju do njega, a komponente putanje morate odvojiti znakom '/', kao u primjeru:
  'cd /home/sites/www.primjer.com/web/cgi-bin'

• 'man imekomande' prikazuje vam pomoć o komandi, primjerice: 'man ls' će prikazati pomoć o gore spomenutoj 'ls' komandi

• 'rm imedatoteke' briše datoteku sa zadanim imenom, dakle 'rm index.htm' će izbrisati datoteku 'index.htm'. Budite osobito pažljivi pri korištenju ove naredbe jer jednom obrisanu datoteku više ni na koji način nije moguće vratiti

• 'cp izvor odredište' kopira datoteku 'izvor' u datoteku 'odredište'. Možete upisati i punu putanju do obje datoteke. Ukoliko želite iskopirati cijeli direktorij sa svim datotekama u njemu i poddirektorijima, možete koristiti parametar '-r' s punim putanjama, pa bi naredba izgledala ovako:
  'cp -r /staza/do/izvora /staza/do/odredista'

• 'mkdir imedirektorija' kreira direktorij sa zadanim imenom, dakle, 'mkdir slike' će kreirati direktorij 'slike'

• 'logout' završava rad i prekida vezu s poslužiteljem

Nekoliko sljedećih rečenica pokušat će vam približiti osnovne koncepte sigurnosti vaših datoteka na Linux sustavu. Korisnici na Linux poslužitelju mogu imati tri vrste pristupa svakoj datoteci i to:

1. pristup za čitanje

2. pristup za pisanje

3. pristup za pokretanje

Sami korisnici, iz ove perspektive, mogu se podijeliti na tri različite kategorije i to:

1. vlasnik datoteke

2. pripadnici iste korisničke grupe kao i vlasnik

3. ostali korisnici (koji ne spadaju niti u jednu od prve dvije klase)

Kada naredbom "ls -l" izlistate sadržaj direktorija, za svaku pojedinu datoteku dobit ćete ispis kao u sljedećem redu:
-rwxr----- 1 test test 1738 Nov 10 17:04 index.html

Ovaj ispis možemo podijeliti u stupce, koje ćemo ukratko objasniti:

1. Prvi stupac u gornjem primjeru sastoji se od slova ''rwx'' i znakova "-". U njemu su sadržani podaci o pristupu. Prvi znak zdesna u gornjem je primjeru "-" i kod svih će datoteka biti isti. No, ako u ispisu kao prvi znak dobijete "d", znači da se ispisani red odnosi na direktorij, čije ime pogledajte u zadnjem stupcu ispisa i u koji se možete pozicionirati već spomenutom naredbom ''cd imedirektorija''.
   Sljedeća skupina od tri znaka govori koje dozvole ima vlasnik datoteke. U ovom slučaju, prisutna su slova "rwx", što znači da vlasnik ima dozvolu za čitanje ("r"), pisanje ("w") i pokretanje ("x") datoteke.
   Srednja skupina od tri znaka, u gornjem primjeru "r--" daje nam do znanja koju mogućnost pristupa datoteci imaju korisnici koji su članovi iste korisničke grupe kao i vlasnik. Kako znak "-" zapravo znači nedostatak pristupa, u našem slučaju, korisnici u istoj korisničkoj grupi kojoj pripada i vlasnik datoteke mogu datoteku samo čitati ("r"), a ne mogu u nju pisati niti je pokretati (umjesto slova "wx" stoje znakovi "--").
   Zadnja skupina od tri znaka označava mogućnosti pristupa datoteci za ostale korisnike na sustavu, a budući da su u gornjem primjeru ti znakovi "---", to zapravo znači da ostali korisnici datoteku ne mogu niti čitati, niti u nju pisati, niti je izvršavati.
   Ako se radi o direktoriju, oznake imaju malo drugačije značenje. U slučaju direktorija, dakle, slovo "r" označava pristup za listanje (ispisivanje liste datoteka) direktorija, slovo "w" označava pristup za kreiranje novih datoteka u direktoriju, a slovo "x" označava pristup ulaza u direktorij (upotrebom već više puta spomenute naredbe ''cd imedirektorija'').

2. Drugi stupac označava broj kopija dotične datoteke u sustavu i nije nam bitan (u gornjem primjeru broj 1 označava da postoji samo jedna kopija ove datoteke).

3. Treći stupac označava korisničko ime vlasnika datoteke. Ako ste datoteku kreirali vi, tada to mora biti korisničko ime koje vam služi i kod spajanja na poslužitelj.
   Prva skupina od tri znaka u prvom stupcu (stupcu pristupa) označava koje pristupe datoteci ima njen vlasnik, dakle, korisnik čije se korisničko ime nalazi u ovom, trećem stupcu. U gornjem ispisu, vlasnik je korisnik s korisničkim imenom "test".

4. U četvrtom stupcu jest grupa kojoj pripada vlasnik datoteke. Pristupi svih korisnika koji su članovi dotične grupe (u gornjem ispisu to je grupa "test") definirani su drugom skupinom od tri znaka u prvom stupcu.

5. Peti stupac označava veličinu datoteke.

6. Šesti stupac se sastoji od tri elementa i sadrži datum i vrijeme kreiranja, odnosno modificiranja datoteke.

7. Posljednji stupac ispisuje ime (naziv) datoteke, odnosno direktorija.

Vlasnik datoteke može ručno mijenjati pristup korištenjem naredbe ''chmod''. Sintaksa je ''chmod klase +/- pristupi imedatoteke'', gdje su klase jedno ili više od: "u" (vlasnik datoteke), "g" (grupa kojoj pripada vlasnik) i "o" (ostali korisnici), znak "+" se stavlja kada želimo dodati pristup, a znak "-" kada ga želimo oduzeti, i pristup je jedno ili više od već objašnjenih slova za pristup, dakle, "r", "w" ili "x".

Slijedećih pet primjera pružaju ilustraciju upotrebe ove naredbe:

1. Želimo vlasniku dodati pristup za izvršavanje datoteke ''program.exe'':
   ''chmod u+x program.exe''

2. Želimo svim korisnicima koji nisu vlasnici datoteke niti pripadaju u grupu vlasnika datoteke onemogućiti bilo kakav pristup datoteci ''program.exe'':
   ''chmod o-rwx program.exe''

3. Želimo vlasniku i korisnicima u istoj grupi omogućiti pisanje u datoteku ''sadržaj.txt'':
   ''chmod ug+w sadrzaj.txt''

4. Želimo svim korisnicima na poslužitelju dati sve moguće pristupe datoteci (i čitanje, i pisanje, i pokretanje) ''program.exe'':
   ''chmod ugo+rwx program.exe''

5. Želimo svim korisnicima na poslužitelju koji nisu vlasnici direktorija niti pripadaju u grupu vlasnika onemogućiti ulaženje, listanje i stvaranje datoteka u direktoriju 'programi':
   'chmod o-rwx programi'

Pristupi se mogu zadati i brojkama. Brojka 4 označava pristup za čitanje ("r"), brojka 2 pristup za pisanje ("w"), a brojka 1 pristup za pokretanje ("x"). Brojke pristupa se za pojedinu klasu korisnika zbrajaju, pa se kao argument naredbi ''chmod'' mogu u obliku troznamenkastog broja prenijeti svi željeni pristupi za datoteku. Primjerice, želite li vlasniku dati sve pristupe za datoteku (4+2+1=7), korisnicima u istoj grupi samo pristup za čitanje (4), a ostalima isto tako samo za čitanje (4), izdat ćete naredbu: ''chmod 744 imedatoteke'' ''

Nakon što smo iznijeli tehničku pozadinu, slijedi nekoliko korisnih savjeta o pružanju pristupa datotekama:

1. Vrlo su rijetki slučajevi kada datoteci ili direktoriju pristup mora biti 777 (odnosno ''ugo+rwx'') i zato takve pristupe NE DOPUŠTAJTE. Ako ste u nedoumici, probajte prvo s pristupom 770 (''ug+rwx''), pa ako se datoteka ne ponaša onako kako ste očekivali, najbolje je da nas pitate za savjet prije nego što dopustite svim korisnicima na poslužitelju čitanje i pisanje u dotičnu datoteku.

2. Prilikom postavljanja stranica na poslužitelj, svim će datotekama pristup biti postavljen na vrijednost 750 (''u+rwx; g+rx''), što će najvećem broju postavljenih datoteka omogućavati da se ponašaju onako kako bi i trebale, a ostalim korisnicima na poslužitelju onemogućiti njihovo čitanje i mijenjanje. Ukoliko, nakon što ste eksperimentirali s pristupima, datoteku više ne možete vidjeti iz svog web-preglednika, vratite joj pristup na 770.

3. Ukoliko ste nekada u dvojbi oko postavljanja pristupa svojim datotekama, bolje je pitati nego postaviti preveliki pristup jer tako zlonamjernim korisnicima dopuštate pristup ili čak uništavanje svojih datoteka.